Narodno pozorište Sarajevo Popularno

Narodno pozorište Sarajevo najstariji je bosanskohercegovački profesionalni teatar. Osnovan je 1921. godine. 

U počecima svog djelovanja Narodno pozorište Sarajevo je djelovalo, isključivo, kao dramski teatar.

Od 1946. Narodno pozorište dobiva i muzičke segmente djelovanja pa će tako bogatoj povijesti našeg teatra izuzetno donijeti Opera, odnosno Balet. 

U toku svog, preko 85 godina dugog djelovanja Narodno pozorište Sarajevo odigralo je ogroman broj dramskih, baletnih, opernih predstava po cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i u inozemstvu. 

Nema značajnijeg umjetničkog festivala u regionu pa i u Europi a da na njemu nisu bile prisutne predstave našeg teatra. Narodno pozorište Sarajevo poseban obol dalo je emancipaciji drušvene sredine bosanskohercegovačke, osobito u periodu poslije Drugog svjetskog rata, kada naš teatar postaje predvodnik europeizacije bosanskohercegovačkog teatarskog prostora. 

Čitave plejade glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, baletnih i opernih umjetnika, dirigenata sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Neki poput Ljiljane Molnar-Talajić, svjetski priznate primadone, ponijeli su slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Vitrine našeg teatra krase festivalska i ostala odličja, a Narodno pozorište Sarajevo, kao jedini Operski i Baletni teatar u državi Bosni i Hercegovini, centralno je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. 

Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih a svoju djelatnost ostavruje u zgradama na Obali Kulina bana (9), kao i u zgradi Terezija bb gdje se nalaze radionički prostor i kompletna fabrika scenografije. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je Branislav Nušić, a nesumnjiv doprinos razvoju našeg teatra dali su i njegovi nasljednici među kojima vrijedi pomenuti Vlajka Ubavića, Ahmeda Muradbegovića, Niku Milićevića, Salka Nazečića, Ivana Fogla, Miroslava Avrama, Aliju Isakovića, Muhameda Karamehmedovića, Tvrtka Kulenovića...

Narodno pozorište Sarajevo je poseban doprinos dalo kako razvoju drame i novih dramskih oblika, autentičnom tumačenju klasike u Drami, Operi i Baletu ali i razvoju muzičke literature za Operu, Balet u bosanskohercegovačkim razmjerama, jer su u našoj kući praizvedene opere Jazavac pred sudom Vlade Miloševića, Hasanaginica i Aska i vuk Asima Horozića, balet Satana i Magnovenje Voje Komadine, Katarina, bosanska kraljica Đela Jusića, Izložba slika Julija Marića... 

Veliki je broj dramskih djela koja su doživjela svoju praizvedbu na sceni najstarije teatarske kuće u BiH, a među autorima vrijedi nabrojati: Skendera Kulenovića, Mešu Selimovića, Hamzu Humu, Miroslava Jančića, Dušana Anđića, Uroša Kovačevića, Abdulaha Sidrana, Almira Imširevića, Almira Bašovića, Alije Hafizovića... 

Zajedno sa svojim suradnicima trudio sam se i trudim se da zadovoljimo dvije osnovne komponente naših umjetničkih nastojanja: 

- Kvalitetno umjetničko predstavljanje djela dramske, operne, baletne literature "u ključu" 
   suvremenog čitanja i klasičnih dramskih, opernih i baletnih tekstura, ali i recentne 
   literarne i muzičke ponude. 
- Trudimo se praviti otvoren teatar i teatar kome nikada neće biti strano ništa što je
   kvalitetno, bez obzira na sredinu u kojoj je nastao, na naciju iz koje dolaze autori, 
   na umjetničke pravce, svejednako nastojeći da gajimo autentičan teatarski izraz 
   saobražen relevantnim teatarskim kretanjima u svijetu.

Narodno pozorište Sarajevo član je Nove evropske teatarske asocijacije.